U Narodnom muzeju Kruševac održana je finalna konferencija za novinare o projektu “Rekonstrukcija srednjovekovnog grada u Kruševcu”.
Na Finalnoj konferenciji predstavljeni su rezultati ostvareni u okviru projekta, idejni projekat rekonstrukcije, koji je izradio Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Beograd, kao i izložba predmeta koji su pronađeni kroz arheološka istraživanja organizovana u okviru projekta. Finalna konferencija je organizovana u okviru projekta „Rekonstrukcija srednjovekovnog grada u Кruševcu“ koji realizuju u partnerstvu Agencija za regionalni razvoj Rasinskog okruga, Grad Кruševac i udruženje „Evrokontakt“. Projekat je finansijski podržala Evropska unija kroz program EU PRO Plus, koji sprovodi UNOPS u saradnji sa Ministarstvom za evropske integracije Vlade Republike Srbije.

Nakon finalne konferencije otvorena je izložba „Buđenje Lazarevog grada. Reviziona arheološka istraživanja Кruševačkog grada u 2025. godini“, autora Marina Bugara i Danijele Petković. Izradi Studije zaštite, prezentacije i revitalizacije srednjovekovnog grada u Кruševcu i idejnog rešenja o obnovi Кruševačkog grada, prethodila su reviziona arheološka istraživanja u periodu jun — avgust 2025. godine. Iskopavanja su sprovedena u organizaciji Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, uz učešće Narodnog muzeja Кruševac. Istražena površina obuhvatila je oko 280 kvadratnih metara na prostoru Velikog i Malog grada srednjovekovnog Кruševca.

Glavni ciljevi u arheološkom radu odnosili su se na: definisanje međusobnog hronološkog odnosa bedema Velikog i Malog grada, definisanje temeljnih zona bedema i pripadajućih kula 6, 16, 11 i 17 Velikog grada sa spoljne i unutrašnje strane, otkrivanje i dokumentovanje spoljnog odbrambenog zida na potezu između kula 11 i 17, definisanje temeljnih zona bedema Malog grada i Glavne gradske kule sa unutrašnjih strana, detaljno dokumentovanje istraženih površina i utvrđivanje stratigrafske slike lokaliteta.

Posetioci će biti u prilici da do 2. marta vide ostatke objekta iz mlađeg kamenog doba i tri jame iz kasnosrednjovekovnog perioda sa pripadajućim arheološkim nalazima. Poseban omaž odat je starijim kolegama kroz prikaz arhivskih fotografija o arheološkim istraživanjima grada koja su sprovedena tokom 60-tih i 70-tih godina prošlog veka.
