Od početka meseca Srbiju je pogodilo 7 zemljotresa blagog intenziteta. Ipak, tlo u našoj zemlji često je podrhtavalo u poslednjih 11 dana, a danas je poslednji potres registrovan u Vranju, dok je tlo podrhtavalo tokom popodneva i u Crnoj Gori, a potres se osetio i u BiH i Hrvatskoj. Kako je objasnila seizmološkinja Ana Mladenović za blic.rs, ovi blagi potresi često se ni ne osete, a na svu sreću ne mogu da izazovu štetu. Ipak,jak zemljotres od 5 stepeni Rihterove skale očekuje se u našoj zemlji u narednih 10 godina.
Spisak zemljotresa koji su pogodili Srbiju od početka maja:
- Prvi maj – Goč – 1.9 stepeni po Rihteru
- 3. maj – Jošanička banja -1.9 stepeni po Rihteru
- 5. maj – Vranje – 1.6 stepeni po Rihteru
- 6. maj – Kruševac – 1.6 stepeni po Rihteru
- 9. maj – Kosovska Mitrovica – 3.2 stepena, a potom 3.3 stepena po Rihteru
- 11. maj – Vranje – 2.3 stepena po Rihteru
Kako je ranije objasnila za „Blic“ seizmološkinja i profesorka na Rudarsko-geološkom fakultetu Ana Mladenović očekuje se zemljotres magnitude 5 ili nešto više stepeni po Rihteru u Srbiji u narednih 10 godina. Ona je nedavno navela da po geološkim i seizmološkim istraživanjima, centralni deo Srbije predstavlja najkritičniju tačku.
„Centralni deo Srbije koji obuhvata nekoliko seizmičnih oblasti, sposoban je da generiše u periodu 10 do 15 godina jedan zemljotres koji ima magnitudu oko 5 ili nešto više od 5. To je recimo zemljotres kakav je bio u Kraljevu 2010. godine i u Mionici 1998/99. godine. Dakle, to su zemljotresi koje mi možemo da osetimo pogotovo u epicentralnoj oblasti ali koji ne mogu da nanesu neku preveliku štetu. Eventualno mogu da vam popadaju neke stvari sa polica, da se ošteti malter koji nije dobar na kući, ili možda neki pregradni zidovi. Međutim, ne očekuje se nikakvo rušenje objekata u slučaju tih zemljotresa“, rekla je Mladenovićeva.
„Ono što smo mnogo puta govorili do sad je da nas očekujem neki zemljotres koji bi imao magnitudu oko pet stepeni i njega i dalje očekujemo, samo ne znamo kada tačno ali desiće se negde u Šumadijskom delu najverovatnije“, rekla je Mladenović ranije na Nova TV i dodala da je ova tvrdnja zasnovana na geološkim istraživanjima ali i statistici i broju decenija koji je prošao od prethodnog udara u tom delu Srbije.
Mladenović kaže da geolozi i seizmolozi prate i istražuju rasede koji su direktno odgovorni za dešavanje zemljotresa i onda na osnovu njihove geometrije, kinematike, odnosno brzine i načina kretanja mogu da pretpostave koji bi rased mogao da bude odgovoran za dešavanje zemljotresa u budućnosti.
U prilog tome govori i izjava Branka Dragićevića, direktora Seizmološkog zavoda Srbije koji je ranije istakao „da se na našim prostorima prosečno događaju onakvi zemljotresi kao što je bio onaj u Kraljevu 2010. i da nam takvi slede“.
Ipak, jačina zemljotresa od 5-6 stepeni po Rihteru ne bi smeli da nanesu štetu kakva se pamti u Lazarevcu pre jedno veka ili pak u Kraljevu pre nešto više od jedne decenije.
„Zemljotresi sa magnitudom 5,5 jedinica Rihterove skale u 21. veku ne smeju da pričine nikakvu materijalnu štetu, odnosno ne smeju da ugroze ni ljudske živote ni imovinu, jer su tehnologija i način gradnje toliko uznapredovali da mi možemo gradeći objekte koji su otporni na dejstvo zemljotresa u potpunosti da se zaštitimo. Međutim, imamo i starih objekata, koji su izgrađeni nakon 1963. pri čijoj gradnji nisu poštovani propisi, na kojima su rađene neke intervencije koje su dodatno uticale na njihovu ranjivost – rekao je Dragićević.
U okolini Bora i Majdanpeka se najviše dešavaju veštački zemljotresi izazvani miniranjem zbog eksploatacije u rudnicima i to nisu zemljotresi koji nastaju tektonskim putem odnosno prirodno – objasnila je takođe Mladenović.
Najtrusnija područja u Srbiji:
- Kopaonik,
- dolina zapadne Morave,
- dolina Velike Morave,
- Kraljevo,
- Trstenik,
- Kruševac,
- naviše ka planini Rudnik,
- Valjevo,
- Lazarevo,
- Mionica i
- eventualno Svilajnac i Paraćin.
Seizmolozi objašnjavaju da u Srbiji ne može da bude jačih zemljotresa od 6 stepeni po Rihterovoj skali, zato što smo daleko od mesta gde se generiše tektonski napon.
Izvor: blic.rs