PROJEKAT „PARAKINOV BROD“: O Paraćinu..

Bilo je to pre skoro 645 godina. Prvi put, tada te 1375. godine, čulo se za Paraćin. U tada Carskom gradu Kruševcu, Knez Lazar je u knjizi, u svojoj povelji, napisanoj u 14. veku, po prvi put pomenuo tada selo na Carigradskom drumu, na raskrsnici puteva kojima su prošle mnoge vojske, osvajači, mnogi trgovci, pa i stari Rimljini, koji su se ovde odmarali. Od davnina na značajnoj saobraćajnici Paraćin je bio zanimljiv i Keltima, Slovenima, Turcima i Nemcima…svi su oni dolazili i odlazili a on ostao na istom mestu, u srcu Srbije, da na „Parakinovom brodu“ plovi Crnicom, Grzom i Moravom.. Da plovi i da se seća nekih starih, nekima možda lepših vremena, rasterećenijih svakako… 645 godina postojanja Paraćina, nekada malog sela, danas Opštine sa, prema poslednjem popisu, oko 54.000 stanovnika.

 

Opština Paraćin danas zahvata deo bogatog i plodnog Srednjeg Pomoravlja, teritorija opštine Paraćin se spušta od Kučajskih planina na istoku prema Velikoj Moravi na zapadu ispresecana tokovima reka Crnice i Grze. Opština Paraćin obuhvata grad i 33 naselja na površini od 541,7 kvaratnih kilometara. Sam Paraćin je gradsko naselje opštine Paraćin, u Pomoravskom okrugu. Gradsko naselje leži na 130 m nadmorske visine, 4 km udaljenosti od reke Velike Morave i na obalama Crnice. Na 156 km je udaljenosti od Beograda, idući međunarodnim auto-putem E-75, južno ka Nišu. Prema popisu iz 2011. bilo je 25.104 stanovnika.

 

U gradu je nekada radila tekstilna fabrika Vlada Teokarević, popularna Štofara, a kasnije su najpoznatiji bile Fabrika cementa – Cementara Popovac, Srpska fabrika stakla i industrija konditorskih proizvoda Paraćinka. U Paraćinu se nalaze Biblioteka Dr Vićentije Rakić, Železnička stanica Paraćin, Zapis Adakalska lipa I Zapis Milenkovića lipa. U gradu Paracinu se posebno istice Hotel ,,Petrus i Crkva Svete Trojice i to su najvece građevine u Paracinu. Teritorija opštine Paraćin podeljena je na 41 mesnu zajednicu, a nadležni u Opštini se trude da na sve načine poboljšaju uslove života i na gradskom i na seoskom području. Turizam se vidi kao jedan od mogućnosti za razvoj Paraćina. Paraćin i Arheološki institut u Beogradu rade na arheološkom nalazištu Drenovac, pored samog auto-puta. Druga tačka su termalne vode u naselju Sisevac, gde postoje manastiri iz srednjeg veka. U turističku ponudu grada danas ulazi muzej u samom centru Paraćina, koji čuva lobanju krokodila pronađenog u Popovcu, ali i ostatke još iz gvozdenog i bronzanog doba. Mnogo toga pronađeno je baš na prostoru nekadašnjeg utvrđenja Petrus. Petrus je dobio naziv po grčkoj reči za kamen. U kanjonu Crnice krajem 14. i početkom 15. veka bilo je na desetine crkava i manastira. Zato je ovo mesto poznato i pod nazivom mala Sveta gora. A sa druge strane brda, na samom ulasku u Paraćin, nalazi se teren za fudbal koji je videla cela Srbija. Upravo na tom stadionu, Moša, Tirke i Milutinac napravili su svoj najveći uspeh, ali samo na filmu. Stadion Fudbalskog kluba „Jedinstvo“ bio je studio pod vedrim nebom leta 2012. Niko ne bi ni pomislio da to nije pravi Urugvaj, već Paraćin, u srcu Srbije..

 

 

Medijski sadržaj realizovan je u okviru projekta „Parakinov brod“, koji je sufinansiran sredstvima iz budžeta opštine Paraćin. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.