AFRIČKA SVINJSKA KUGA I KOD DIVLJIH SVINJA

Pogoršanje epizootiološke situacije u okolnim zemljama, posebno u Rumuniji i Bugarskoj, kao i prirodni migrantski putevi kretanja divljih svinja, doprineli su pojavi prvih slučajeva Afričke svinjske kuge kod divljih svinja i u Srbiji.

Državni sekretar Ministrstva poljoprivrede Boban Kostić saopštava da je ministarstvo poljoprivrede početkom 2020. godine proglasilo epidemiju Afričke svinjske kuge na teritoriji dva lovišta u Srbiji – u Pirotskom okrugu i okolini Kladova. Imajući u vidu trenutne okolnosti, preduzete su sve mere kako bi se sprečilo širenje bolesti i uspostavila kontrola iste u populaciji divljih svinja i prenosa virusa na domaće životinje, angažovanjem svih raspoloživih resursa, veterinarskih i lovačkih organizacija.

Obzirom da je došlo do pojave Afričke svinjske kuge i u Rasinskom okrugu, formirani su akcioni timovi za prevenciju širenja smrtonosne bolesti svinja, koji će raditi prema instrukcijama veterinarskih stručnjaka iz Instituta u Kraljevu.

Lovci su, takođe, uključeni u rešavanje problema pojave Afričke svinjske kuge kod divljih svinja.

„Afrička svinjska kuga je virusno, veoma opasno oboljenje, od koje čovek ne može da oboli, odnosno, nije prenosivo na ljude, ali ima razarajuće ekonomske posledice“, kaže Boban Kostić, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede Srbije..

Od prvog do poslednjeg slučaja Afričke svinjske kuge u Srbiji, od 30. jula 2019. do 26. marta 2021. godine, ukupno je eutanazirano ili uginulo 3.400 svinja na 611 gazdinstava. Do sada su isplaćena oko 42 miliona RSD stočarima, u periodu od 2019. do 2021. godine, čije su svinje eutanazirane.

Kod bolesti svinja (Afrička svinjska kuga) je primetno: povišena temperatura, crvenilo kože (najčešće po njušci, ušima, repu, nogama, slabinama), pobačaj, potištenost, nesigurnost pri hodu, otežano disanje, povraćanje i krvava stolica (dijareja). Bolest se prenosi zaraženom hranom, vodom ili prostirkom, odećom, obućom, inficiranim krpeljima, leševima uginulih ili zaklanih životinja.

Inače, u Srbiji se čuva oko 2.780.000 svinja i uzgoj svinja predstavlja drugu po brojnosti grana uzgoja stoke. Godišnje se u Srbiji proizvede oko 270.000 tona svinjskog mesa. 16kg mesa je prosečna količina mesa koja se godišnje potroši u Srbiji, po glavi stanovnika, ne računajući mesne prerađevine.