DEČIJI DIGESTIVNI SISTEM JE OSETLJIV, ALI I IZUZETNO PRILAGODLJIV. SAVETI ZA BOLJE VARENJE KOD DECE

Zdrav sistem za varenje temelj je detetovog rasta, razvoja i otpornosti. Kada je varenje usporeno, deca često postaju umorna, razdražljiva i gube apetit. Roditelji tada najčešće pomisle na probiotike, ali zdrava probava nije samo pitanje jedne kapsule već čitavog načina ishrane, ritma i navika koje se grade od najranijeg detinjstva.

Dečiji digestivni sistem je osetljiv, ali i izuzetno prilagodljiv. Ako naučimo dete da pravilno jede, da se kreće, da spava dovoljno i da osluškuje svoje telo, utemeljujemo osnovu za dobar imunitet i vitalnost u odraslom dobu. Pročitajte nekoliko praktičnih i jednostavnih saveta koji pomažu da dečije varenje funkcioniše prirodno i uravnoteženo.

Kako funkcioniše varenje kod dece?

Probavni sistem kod dece još uvek sazreva. U prvim godinama života, crevna flora se tek formira, a enzimi koji razgrađuju hranu postupno dostižu punu funkcionalnost. Zbog toga su deca sklonija gasovima, nadimanju, zatvoru i povremenim bolovima u stomaku.

Poznato je da osnovu varenja čine tri stuba, ishrana, ritam i kretanje. Ako jedno od ta tri područja nije usklađeno, telo šalje signale kroz umor, bol, promene stolice ili slabiji apetit. Prema tome, prvi korak ka zdravom varenju nije u leku, već u rutini. Pravilno rasporedite obroke, obezbedite jednostavnu i svežu hranu, dovoljan unos vode i fizičku aktivnost koja je prilagođena uzrastu.

Ishrana koja podržava varenje

Roditelji uglavnom brinu oko toga koje namirnice da pripreme i uključe u redovan jelovnik deteta. Suština je da uvek bude manje industrijskog, a više prirodnog u tanjiru. Dete ne treba da jede „puno“, već da jede „prave“ namirnice. Brza hrana, gazirana pića i previše šećera usporavaju varenje i remete ravnotežu crevne flore. Umesto toga, svakodnevna ishrana treba da se zasniva na jednostavnim i prirodnim namirnicama. Birajte uvek povrće, voće, integralne žitarice, jogurt, jaja i nemasno meso.

Kuvana jela, supe i čorbe ne samo da hidriraju organizam, već olakšavaju rad creva i unose vlakna i minerale potrebne za varenje. Namirnice bogate vlaknima poput ovsenih pahuljica, jabuka, šargarepe i graška pomažu da se stolica reguliše bez potrebe za laksativima.

Koja je uloga tečnosti?

Voda je često zaboravljeni ključ dobrog varenja. Deca koja piju malo vode imaju veću sklonost ka zatvoru. Idealno je nuditi vodu pre i između obroka, a izbegavati previše sokova, jer fruktoza može izazvati nadimanje.

Topla voda, posebno ujutru, može da pomogne da se creva prirodno pokrenu. Biljni čajevi, primera radi, kamilica ili komorač mogu biti blagi i prijatni, ali ih treba uvoditi uz savet pedijatra.

Ritam i navike ishrane

Deca najbolje funkcionišu u ritmu, jer kada su obroci neredovni, varenje se usporava, a telo gubi svoj biološki sat. Preporučuje se pet manjih obroka dnevno, doručak, užina, ručak, užina i večera, tako da budu u približno isto vreme.

Važno je i kako dete jede. Prebrzo gutanje, gledanje televizije za stolom ili stalno grickanje između obroka ometaju proces varenja. Zna se da je žvakanje prva faza varenja, u ustima se hrana meša sa enzimima iz pljuvačke, čime se smanjuje opterećenje želuca i creva.

Roditelji mogu pomoći deci tako što će obroci biti mirni i predvidljivi. Kultura zajedničkog obroka, bez distrakcija, podstiče svest o ukusu, meri i zahvalnosti, a to su navike koje traju ceo život.

Pokret i fizička aktivnost

Da bi dobro varilo, telo treba da je stalno aktivno i u pokretu. Fizička aktivnost stimuliše rad creva, poboljšava cirkulaciju i pomaže da se hrana brže i lakše preradi. Deca koja se svakodnevno kreću, čak i kroz igru u dvorištu, biciklizam ili šetnju, imaju stabilnije varenje od dece koja previše vremena provode pred ekranom.

Nije potrebno ništa komplikovano, važno je da pokret postane svakodnevna navika, a ne izuzetak. Vežbe disanja i istezanja, posebno ujutru, mogu pomoći da se telo „probudi“ i pripremi za dan.

San i emocionalna ravnoteža

Kao i kod odraslih, stres i manjak sna kod dece direktno utiču na varenje. Kada su deca nervozna ili napeta, nervni sistem šalje signal crevima i dolazi do „blokade“, odnosno do usporenog varenja, grčeva ili bolova u stomaku.

San je prirodni regulator hormona i rada organa. Deca uzrasta od 6 do 12 godina treba da spavaju između 9 i 11 sati svake noći. Večernja rutina bez televizora i slatkiša olakšava i san i probavu. Uravnotežen dan i smiren san jednako su važni za stomak kao i pravilna ishrana.

Probiotici i balans crevne flore

Savremeni način ishrane, antibiotici i stres često narušavaju prirodnu ravnotežu bakterija u crevima.  Zdrava crevna flora pomaže varenju, sintezi vitamina i jačanju imuniteta. Probiotici se mogu unositi kroz fermentisanu hranu kao što su jogurt, kefir, kiseli kupus, ali i kroz dodatke ishrani po preporuci pedijatra.

Kod dece, najvažnije je da probiotik sadrži sojeve prilagođene uzrastu i da se koristi u periodima oporavka, posle terapije antibioticima ili preventivno u sezoni virusa. Važno je napomenuti da probiotici nisu zamena za zdravu ishranu. Najbolje funkcionišu kada su deo šireg, prirodnog pristupa koji podrazumeva pravilnu ishranu, dovoljno sna i aktivan život.

Kada potražiti savet lekara

Povremene smetnje u varenju kod dece su normalne, ali ako su učestale, potrebno je reagovati. Obratite se pedijatru ako dete:

  • ima bolove u stomaku koji traju duže od nekoliko dana,
  • ima zatvor duži od tri dana ili krv u stolici,
  • gubi apetit ili telesnu masu,
  • ima nadimanje, mučninu ili povraćanje posle svakog obroka.

Lekar može predložiti dodatne analize, promenu ishrane ili uvođenje probiotika. Važno je da se problemi ne rešavaju na svoju ruku, jer uzrok može biti i alergija, intolerancija na gluten ili laktozu ili neravnoteža u crevnoj flori.

Vaspitanje ukusa – osnova zdravog varenja

Zdravo varenje ne počinje u stomaku, već u glavi. Decu je važno naučiti da razlikuju pravu glad od dosade i da cene jednostavne ukuse. Ako dete od malih nogu vidi da roditelji uživaju u kuvanom ručku, salati ili voću, i samo će prihvatiti takav model.

Stvaranje pozitivnog odnosa prema hrani znači i učiti dete da ne jede na brzinu, da ne preskače obroke i da razume da je hrana gorivo, a ne nagrada. Takav odnos razvija zahvalnost, ali i svest o telu, što vodi ka zdravom varenju u dužem roku. Roditelji mogu mnogo učiniti malim koracima: toplim doručkom, redovnim obrocima, šetnjom nakon škole i mirnom večerom.

Najbolji savet za dobro varenje nije novi dodatak ishrani, već stara istina da se telo neguje kroz ljubav, red i jednostavnost. Zdravo dete ne odlikuje samo dobar apetit, već sposobnost da kroz hranu i navike razvije harmoničan odnos sa sopstvenim telom.

Fotografije:

https://pixabay.com/photos/people-kid-baby-child-strawberry-2586656/

https://pixabay.com/photos/cereal-spoon-milk-cheerios-1444496/

https://pixabay.com/photos/baby-nature-vacation-food-5320542/